Muzejski dokumentacijski centar u suradnji s Hrvatskim glazbenim zavodom, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Muzejom Mimara, Muzejom suvremene umjetnosti i Muzejom za umjetnost i obrt imaju čast pozvati Vas na konferenciju za novinare u povodu simpozijaGlazba u muzeju / Muzeji glazbeu utorak, 15. listopada 2013. u 11 sati u Muzeju Mimara.Simpozij se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića.Sudjeluju:Višnja Zgaga, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centraTugomir Lukšić, ravnatelj Muzeja MimaraMiroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrtmr.sc. Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnostiprof. Marcel Bačić, predsjednik Hrvatskog glazbenog zavodaOrest Shourgot, violinistxxxMeđunarodni simpozij Glazba u muzeju / Muzeji glazbe od 16. do 18. listopada u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra predstavlja se ove jeseni kao središnje kulturno glazbeno događanje u Zagrebu.Partneri ovog jedinstvenog kulturnog projekta su Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatski glazbeni zavod i Hrvatska akademija zananosti i umjetnosti.Simpozij se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića.Riječ je o prvom takvom kulturnom, stručnom i umjetničkom događanju u Hrvatskoj koje okuplja muzikologe i muzealce, kao i sve druge baštinske i kulturno-obrazovne djelatnike u zajedničkom promišljanju teorijskih i praktičnih pitanja vezanih uz fenomen glazbe. Cilj ove kulturne manifestacije je ukazati na činjenicu da Hrvatska nema muzej glazbe i potaknuti utemeljenje institucije koja bi na širem planu promovirala hrvatsku glazbenu baštinu.„Misija projekta je aktualizacija teme spomeničke i nematerijalne glazbene baštine s konačnim ciljem njezinog očuvanja i komunciranja s publikom. Znanstvenim i umjetničkim programom želimo povezati svijet glazbe i svijet muzeja.“ - ističe autorica projekta i ravnateljica MDCa gđa. Višnja Zgaga.U duhu ideje Glazbe u muzeju koja želi povezati glazbu kao umjetnost i muzeje kao institucije koje čuvaju i promiču baštinu, kongresni dio sa stručnim i znanstvenim predavanjima u Muzeju Mimara, Hrvatskom glazbenom zavodu i Zbirci Richter, obogaćen je popratnim glazbenim programom u Palači Gvozdanović i HAZU.Očekivani rezultati Simpozija su vrlo ambiciozni jer osim komunikacije hrvatske glazbene baštine stručnoj i široj javnosti, promoviranja vrijednosti autentičnih kulturnih glazbenih proizvoda, naglašavaju inovativne pristupe u kreiranju percepcije glazbe kao umjetnosti i glazbe kao muzejske građe.Hrvatska javnost može s pravom očekivati stvaranje platforme za razvoj i osnaživanje hrvatskog kulturnog / glazbenog proizvoda u vidu muzeja glazbe. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je prepoznalo slojevitost i multidisciplinarnost projekta i njegove inovativne pristupe kulturi, umjetnosti, glazbi i muzejskoj djelatnosti.Grad Zagreb učvršćuje svoju poziciju kao mjesto susreta i razmjene iskustava europske i svjetske kulturne i glazbene baštine. Muzejska zajednica oplemenjuje se i jača kroz suradnju nekoliko institucija koje ovom kulturnom manifestacijom postižu umreženost koja je ključ napretka u suvremenom svijetu kulture.Ponosnom predstavljanju hrvatske glazbene baštine pridružili su se mnogi predavači iz hrvatske muzejske i muzikološke zajednice. Na Simpoziju će biti održano sveukupno 43 izlaganja, među kojima je i 6 inozemnih izlagača, renomiranih stručnjaka iz područja muzeologije, muzikologije i restauracije instrumenata. Veliko zanimanje pokazali su, te će svojim dolaskom obogatiti Simpozij stručnjaci iz Austrije, Engleske, Francuske i Danske. G. Christoph Gruber iz Beča predstavit će temu Kuća glazbe (Haus der musik), gđa. Gerda Koch iz Graza izlaže temu Zvuci Europe (Sounds like Europeana), gđa. Gerda Lechleitner iz Beča predstavlja se temom Između prošlosti i sadašnjosti – dokumentacija, konzervacija zvuka i uloga fonografskog arhiva u novom svijetu muzeja glazbe (Between past and present – documentation, preservation of sound and the Phonogrammarchiv′s role in the new world of (music) museums), potom sa Sveučilišta Oxford dolazi g. Noel Lobley s temom Oblikovati glazbene galerije (Making sound galleries), zatim tema restauriranja glazbala koju će izlagati g. Daniel Sinier i gđa. Françoise de Ridder pod nazivom Restauracija antiknih glazbala (The restoration of antique instruments) i naposljetku gđa. Lisbet Torp iz Nacionalnog muzeja glazbe iz Kopenhagena s predavanjem Izlaganje glazbe (Exhibiting Music).Od koncertnog programa pripremljeni su koncerti u Palači Gvozdanović gdje će se prvi predstaviti Davor Bobić koji će izvesti praizvedbu skladbe inspirirane notnim materijalom iz ostavštine Valpovačkog vlastelina Karla von Prandaua iz Muzeja Slavonije, a potom Đana Kahriman koja će muzicirati na slavnom hrvatskom biseru Kresnikovoj violini. Izvedba „AV / E! Polis“ multidisciplinarnog projekta nadahnutog djelima hrvatskog arhitekta i umjetnika Vjenceslava Richtera održat će se prigodno u Zbirci Richter.Slava, sjaj i moć glazbe kroz stoljeća koju ovo kulturno događanje želi predstaviti i valorizirati imat će svoj vrhunac u koncertu na glasovitoj violini King u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Violina je remek djelo slavnog graditelja violina iz Cremone Giusseppea Guarnerija iz 1735. godine.Vizualni identitet Simpozija kreirao je Boris Ljubičić koji za svoj idejni dizajn koncept kaže; Rješenje predstavlja poveznicu između ljudskog organa (uha) za prihvat glazbe i glazbala (instrumenta) koji ju emitira. Uho je najzakrivljeniji organ na ljudskom tijelu i posebanog oblika, kao i sama glazbala koja imaju složenu baroknu formu...interpolacijom jednog u drugo dobivamo punu sliku glazbe kao pojma u vizualnom obliku.„Vjerujemo da će doživljaj koji će pružiti program Simpozija utjecati na prožimanje iskustava stručne i šire javnosti što bi oblikovalo put novoj percepciji glazbe u spomeničkom i baštinskom smislu s naglaskom na multidisciplinarnost i inovacije.“ - ističu u programskom odboru Simpozija.Pozicioniranje simpozija Glazba u muzeju / Muzeji glazbe u svijesti kulturne javnosti može se definirati porukom; Glazbena baština – veličanstvena svjetska i hrvatska povijest.